Požar na Velebitu izazvao paljenjem grma

Zadarska policija uhitila je 25-godišnjaka iz Starigrada za kojega se sumnja da je na Velebitu podmetnuo najveći ovogodišnji požar koji gori već četiri dana.

Policijska uprava Zadarska priopćila je da je kriminalističkom obradom otkriveno da je 25-godišnjak u četvrtak, 27. srpnja, na Velikom Rujnu na Velebitu šibicama zapalio grm, nakon čega se vatra proširila po Velikom Rujnu i na područje Nacionalnog parka Paklenica.

Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin izjavio je danas u Divuljama kako je uhićen piroman odgovoran za požar na Velebitu.

- Upravo su mi javili iz Ravnateljstva Policije kako je osoba J.E. priznala da se naljutila i zapalila vikendicu na Velebitu, što je izazvalo požar. Ne može se dogoditi da ima nekoliko požara jedan za drugim i da je to slučajno. Radi se vjerojatno o namjernim paljenjima, rekao je Kirin.

Dvije kaznene prijave u Zadru25-godišnjak će poslijepodne biti priveden istražnom sucu županijskog suda u Zadru uz kaznenu prijavu zbog dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, kažu u zadarskoj Policijskoj upravi.

Ministar Kirin rekao je da policija detaljno istražuje i požare koji su već ugašeni i sanirani. Pritom je ustvrdio kako je istodobno izbijanje desetak i više požara na relativno malom prostoru nemoguće svrstati pod slučajnost.

Istražnom sucu biti će priveden i 29-godišnjak s otoka Pašmana koji je pokušao zapaliti borovu šumu u mjestu Dobropoljana na tom otoku.

Protiv obojice osumnjičenih podnesena je i prekršajna prijava zbog kršenja županijske odluke o zabrani paljenja vatre na otvorenim prostorima.

Premijer Sanader sastao se danas s vatrogasnim zapovjednicima u Vatrogasno operativnom središtu u Divuljama, nakon čega je najavio da će već u četvrtak na sjednici Vlade potaknuti kupnju još dva kanadera i tri air traktora.

Preuzeto s Javno.com

Zlatni svećenički jubilej fra. Ante (Marijana) Nedića

Bez obzira da li je netko dobio pozivnicu ili ne, mislim da bi našem bivšem župniku fra. Anti Nediću bilo jako drago da prisustvujemo misi. Stoga svi smo pozvani...

Preminuo svećenik Vinko Šolaja

Dana 27.07.2007. u Banjoj Luci preminuo je svećenik Banjalučke biskupije vlč. Vinko Šolaja u 79 god. života, te nakon 52 god. službovanja.

Tijelo vlč. Vinka bit će izloženo u subotu, 28.7.2007. u 10.00 sati u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure, dok je misa zadušnica u 11.00 sati, nakon toga će biti pokopan u svećeničku grobnicu na groblju „Sv. Marko“ u Banjoj Luci.

Vlč. je Vinko Šolaja rođen 25.7.1929. u Šurkovcu, župa Šurkovac, kod Prijedora, sin je Nikole i Delfe r. Pejaković. Gimnaziju je završio u Visokom, a teološki studij je pohađao u Sarajevu i Đakovu. U Banjoj Luci je 9.10.1995. ređen za svećenika. U Banjolučkoj je biskupiji bio župnik u župama Liskovica, Stara Rijeka i Odžak-Ćaić te u Zadarskoj nadbiskupiji u župama Veli Iž i Vrgada. Umirovljen je 2003. i od tada boravi u Svećeničkom domu u Banjoj Luci.

Preuzeto s službene stranice Banjalučke biskupije.

Policija krenula u borbu protiv podmetanja

U Hrvatsku je iz Makedonije vraćen kanader. Sumnja se da su mnogi požari podmetnuti, pa su u Dalmaciju poslani policijski stručnjaci.
Jelena Dašić U Hrvatsku je vraćen kanader koji je po zamolbi makedonske vlade bio upućen kao pomoć u gašenju požara u Makedoniji. Nakon redovitog servisa kanader će odmah biti stavljen na daljnje raspolaganje Operativnom vatrogasnom zapovjedništvu u Divuljama, te nastaviti aktivnosti u gašenju požara diljem Hrvatske.

U Zadarskoj županiji danas je gotovo u isto vrijeme izbilo devet manjih ili većih požara, a najopasnijim se za sada čini na otoku Rivnju jer se požar, pošto je jučer zaustavljenn, opet rasplamsao.

Požar koji je oko 13 sati izbio u Peroju kod Pule iznad autokampa "Pinete" zaustavljen je oko 15.15 sati, a izgorjelo je 15 hektara borove šume, niska raslinja i nekoliko maslinika, izvijestio je zapovjednik pulske Javne vatrogasne postrojbe Klaudio Karlović.

Policija kreće u borbu protiv požara

Zbog sumnje da su požari koji ovih dana haraju Dalmacijom podmetnuti, Policija je odlučila na to područje poslati stručnjake koji će pokušati smanjiti broj požara.

O zajedničkim mjerama koje kane poduzeti danas su se dogovorili ravnatelj policije Marijan Benko i glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin, na sastanku u Operativno-vatrogasnom zapovjedništvu za priobalje u Divuljama kod Splita, priopćeno je iz MUP-a.

Na sastanku je analiziran dosadašnji rad te su dogovorene mjere koje će zajednički poduzeti u preventivnom i represivnom smislu, kako bi se spriječilo izbijanje požara.

- Iz Ravnateljstva policije na područje splitsko-dalmatinske Policijske uprave poslani su stručnjaci koji će koordinirati policijskim preventivnim i represivnim mjerama na cijelom priobalju. Također su upućene i policijske ekipe iz unutrašnjosti koje će provoditi dogovorene mjere - ističu u MUP-u.

Danas će biti održan koordinativni sastanak i za istarsko područje, na kojem će se analizirati stanje i donijeti konkretne mjere, dodaje se u priopćenju.

U prvoj polovici srpnja 600 požara

- U prvih 20 dana mjeseca srpnja izbilo je preko 600 požara - izjavio je glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin, a prenosi Radio Dalmacija.

Sumnja se da su mnogi podmetnuti, uključujući i onaj koji je tri dana gorio kod Splita, iznad Sitnog Gornjeg.

Najopasnije je bilo kraj Metkovića u Bijelom Viru i Šibanici gdje se vatra opasno približila kućama, a preko granice s BIH stalno dolaze novi požari.

Požari u Konavlima i brdima Dubrovačkog primorja konačno su pod nadzorom, pet dana nakon izbijanja, ali još uvijek gori s crnogorske strane i postoji opasnost od novog širenja.

Na splitskom području gorjelo je iznad Sitnog Gornjeg, u Kukuzovcu kraj Sinja te na brdu Moseć kraj Muća.



Na zadarskom području gorjelo je na desetak mjesta. Najopasniji je bio požar koji je zaprijetio kućama u zadarskom predgrađu Bili Brig, ali je ugašen.

Požar izazvala žena koja je palila roštilj

Požar koji je oko podne buknuo u Zemuniku Donjem u predjelu Mostara gase pripadnici zadarske Javne vatrogasne postrojbe, a kako se doznaje, vatra je na trenutke zaprijetila i obiteljskim kućama.

Oko 13 sati izbio je požar i na Velikom Rujnu na Velebitu, a pripadnici JVP-a pošli su na gašenje.

Zapovjednik JVP-a Željko Šoša kaže da je požar nehotice izazvala žena koja je palila roštilj čija je iskra izazvala vatru.

Evakuacija i na Šolti

Požar na Šolti koji je izbio u srijedu, a nakon smirivanja ponovno se razbuktao u četvrtak u ranim jutarnjim satima, oko 11 sati stavljen je pod kontrolu.

Još gori na području između Stomorske i Nečujma, ali su gasitelji postavili obrambenu liniju te se, za sada, ne širi. U gašenju sudjeluje 120 vatrogasaca i pripadnici HV-a kojima iz zraka pomažu zračni traktori i jedan kanader.

Prema ocjeni Tomislava Vuke stanje na šoltanskom požarištu sve je povoljnije, ali on poziva građane da budu oprezni te da sve sumnjive osobe odmah prijave policiji na 92.

Ovaj dio Šolte je već treći dan bez električne energije. HEP intenzivno radi na popravci dalekovoda, a ako se ne uspije popraviti do večeri, napajanje strujom će se riješiti uključivanjem agregata koji će na Šoltu biti dopremljeni popodne.

U šibenskom požaru četvero ozlijeđenih

Na brdu Jelinjak između Šibenika i Primoštena, požar koji je buknuo prije par dana oko 03.30 sati, nošen jakim vjetrom proširio se preko Jadranske magistrale i ugrozio dio kampova i naselja Šparadići i Bila.

Pokrenuta je evakuacija stanovnika, koji su se uglavnom svojim vozilima prebacili u Primošten i Šibenik, a neki su prebačeni brodom šibenske Pomorske policije.

Prilikom gašenja ozlijeđena su dva vatrogasca, koji su se lakše otrovali dimom. Jedan bračni par prevezen je u Hitnu pomoć u Šibeniku zbog manjih opeklina.

Izgorjelo je jedno vatrogasno vozilo, oštećeno je nekoliko kuća i objekata.

Riječ je o najvećem požaru u posljednjih deset godina na širem šibenskom području. Od jutra gori gusta borova šuma, a vatra se zbog jakog juga spustila i do naselja uz more. Zasad nije utvrđeno koliku je površinu zahvatila vatra.

Preuzeto s Javno.com

Sveti Joakim i Ana

Sveti Joakim i Ana su kršćanski sveci, supružnici, roditelji Blažene Djevice Marije. Spomendan im je u Katoličkoj Crkvi 26. srpnja.

O Joakimu i Ani u Bibliji nema spomena, no zato se njihovo ime prvi put spominje u jednom apokrifnom spisu iz II. stoljeća. U prvih osam poglavlja toga spisa iznesene su neke pojedinosti, što se odnose na Marijino čudesno rođenje. Taj spis govori o sv. Joakimu kao o vrlo bogatu čovjeku, ali koji je bio i pobožan i dobar pa je prihode svojih dobara dijelio u dvoje: jedan je dio davao narodu, a drugi prinosio kao žrtvu Gospodinu za otpuštenje svojih grijeha. Kad se jednog dana nalazio u hramu, prinoseći svoju žrtvu, neki Ruben, predbacivao mu je nevrijednost, zbog koje sa svojom Anom nema djece. U Izraelu, naime, nijedan pravednik nije ostao bez potomaka. To je Joakima vrlo pogodilo pa se za četrdeset dana povukao u pustinju posteći i moleći kako bi od Gospodina isprosio potomka.

U međuvremenu je i Ana vapila Gospodinu moleći za plodnost. Ukazao joj se Božji anđeo i navijestio da će dobiti dijete. Po anđelu bio je obaviješten i Joakim te pozvan da se iz pustinje vrati kući. Poslušao je te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganjaca. Bogato je nadario i svećenika i narod. Ana je u velikoj starosti rodila kćerku i dala joj ime Marija. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu.

Istočni sveti Oci u svojim su propovijedima na Marijine blagdane s mnogo ljubavi, oduševljenja i pobožnosti slavili i njezine roditelje. Štovanje se sv. Joakima na Zapadu razvilo mnogo kasnije nego na Istoku, a na Zapadu je sv. Ana daleko više popularna nego sv. Joakim. Njezinom je štovanju vrlo pridonio Ivan Trithemius svojom knjigom Tractatus de laudibus sanctissimae Annae (Rasprava o pohvalama presvete Ane - Mainz, 1494). Štovanje sv. Ane naročito je raširena na europskom sjeveru: u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj. Bretonci su prenijeli štovanje i u Kanadu.

Preuzeto s Wikipedija

Svim koji danas slave Sv. Anu kao zaštitnicu, želim sretan imendan.

Malog Ratka traže psi tragači

Gorska služba spasavanja sa specijalno obučenim psima za traženje nestalih osoba iz Hrvatske od juče je krenula u potragu za troipogodišnjim Ratkom Makarićem, koji je nestao 16. jula u selu Josipovići, u Potkozarju.

"Gorska služba spasavanja iz Hrvatske je jedna od najboljih u svijetu i došli su sa tri psa koji mijenjaju 60 osoba", potvrdio je Zoran Stanišljević, načelnik CJB Banjaluka, istakavši kako je u pitanju specijalna ekipa sa tri psa tragača.

Upravo zbog specifičnog načina rada Gorske službe spasavanja, banjalučka policija je zamolila mještane da se više ne uključuju u potragu za malim Ratkom.

"Ovi psi su obučeni da traže isključivo čovjeka, a ne njegove mirise kao naši službeni psi i zato smo morali skloniti ljude", pojasnio je Stanišljević.

Procjene i saznanja kojima raspolaže CJB Banjaluka, kako ističe Stanišljević, upućuju na to da je mali Ratko živ i da se i dalje kreće.

Malog Ratka su juče tražili na šumovitom predjelu između banjalučkog prigradskog naselja Dragočaj prema Motikama.

U rejonu Dragočaja, nedaleko od mjesta gdje je stacioniran štab CJB Banjaluka, pronađeni su mobilni telefon i dijelovi plastičnog pištolja koji je Ratko imao kod sebe u trenutku nestanka. Dijelovi pištolja pronađeni su neposredno uz put kojim se inače služi lokalno stanovništvo.

Pronađeni su i brojni drugi tragovi, kako je rekao Stanišljević, a koji upućuju na to da je dječak živ.

"Iz razgovora s porodicom dobili smo informacije da je Ratko snalažljiv u šumi, jer je odrastao uz nju. Zna pronaći izvor, hranu, ne boji se životinja. Pronalazili smo čak i tragove poput košpi šumskih plodova, kupina i malina", kazao je Stanišljević.

On je istakao kako se na osnovu svih prikupljenih tragova procjenjuje da je mali Ratko živ, a što su, kako je rekao, potvrdile i kolege iz Zagreba.

Iz banjalučke policije su još jednom ponovili da su u potpunosti isključili mogućnost da je Ratko kidnapovan, ili nešto treće.

"Grupa djevojčica ga je vidjela nekoliko trenutaka nakon što je nestao, a naši službeni psi su pronašli tragove nedaleko od ovog mjesta", kazao je Stanišljević.

Dječak Ratko je, kako upućuju tragovi, prošao čak i pored kuća, ali, kako ističe njegova porodica, Ratko neće ući u kuću jer mu je ona nepoznata.

"Djeca su za razliku od starijih osoba izdržljivija, a temperatura u šumi je daleko podnošljivija nego izvan nje. Za razliku od starijih osoba, djeca u slučaju kada se izgube idu pravolinijski i slijede put, dok odrasle osobe počinju da se kreću ukrug", kazao je Stanišljević.

On kaže da pripadnici EUFOR-a nisu mogli obaviti specijalno snimanje terena na osnovu kojeg bi se otkrila toplota ljudskog tijela, jer je spoljašnja temperatura identična ljudskoj.

(Nezavisne)

Pretučeni jer su nosili križ oko vrata

Mostar

Hrvat i Srbin pretučeni su, tvrde, zbog lančića na kojima je bio križ.Dva mladića, Hrvat i Srbin, iz Bijelog polja kod Mostara pretučena su u subotu poslijepodne na kupalištu na Drežanjci. Razlog tuče, koji su ispričali Dnevnom listu, je što su na lančićima oko vrata nosili križeve.

Miroslav Gatalo (21) i Dalibor Azinović (19) ispričali su nam kako ih je napalo čak petnaestak mladića na kupalištu. Kako nam je potvrđeno u MUP-u Hercegovačko neretvanske županije, Gatalo i Azinović podnijeli su prijavu policiji te je istragom i izlaskom na mjesto događaja utvrđeno da su ih pretukli Anel Alić i Alen Alić.

“U subotu oko 17 sati krenuli smo na kupanje na Drežnjaku i kada smo dolazili, skupina mladića nam je dobacivala: ‘Gdje ćete s tim’. Nismo shvatili o čemu se radi niti smo se mnogo obazirali”, ispričali su nam pretučeni mladići.

Nakon što su se okupali i popili piće, krenuli su prema svom automobilu i pošli kući, no nekoliko mladića ih je sustiglo i zaustavilo.

“Čim su nam prišli počeli su nas udarati, odmah potom je stiglo njih još desetak i počelo nas tući šakama. Jedan je iz svog motocikla izvadio pendrek i počeo nas s njim udarati”, ispričali su nam Miroslav i Dalibor.

“Kad su nas počeli tući, pitali smo što smo im skrivili, no nisu ništa odgovarali, samo su nas udarali. U jednom trenutku su nam pokidali lančiće s vrata na kojima su bili križevi te su ih bacili na zemlju govoreći da to ne smijemo nositi tu jer je to bošnjačko. Tek tada smo shvatili zbog čega nas udaraju”, kazali su Miroslav i Dalibor još uvijek u šoku od nemilog događaja.


Dok su bježali prema automobilu, za njima je, kako su kazali, letjelo kamenje.
Nakon što su došli kući, otišli su u Hitnu i liječnik koji ih je pregledao zaključio je da se radi o lakšim tjelesnim ozljedama nastalim od udaraca šakama i pendrekom.
“Odmah smo sve prijavili policiji i jedna ophodnja je s nama ponovno otišla na mjesto događaja. Na kupalištu smo zatekli jednog od napadača kojeg je policija privela na ispitivanje, ne znamo što je dalje bilo s njim”, rekao je Gatalo.

Petar Josipović krštenje 21.07.2007.

Slike> Petar

Počela 1.HNL

Inter - Rijeka (0:1): Armada se potukla s policijom



Početak novog nogometnog prvenstva neće biti upamćen samo po pobjedi Rijeke nad Interom nego i po prvom incidentu koji se dogodio na zaprešićkom stadionu. Incident su izazvali Rijekini navijači - Armada koja se u 10. minutu utakmice potukla s policajcima koji očigledno nisu bili spremni na takvo što.

Problem je nastao kad su pojedini navijači gostiju ušli na stadion bez ulaznica. Policija ih je pokušala odstraniti, no tada je nastala tučnjava. Kad je stiglo pojačanje, situacija se smirila, a desetak gostujućih navijača bilo je privedeno. Prvu prvenstvenu utakmicu došao je pogledati Damir Polančec, potpredsjednik Vlade, i velik broj nogometnih djelatnika (Miroslav Blažević, Zdravko Mamić, Zorislav Srebrić).

- Pošao sam na kraći odmor na Krk, pa sam došao pogledati utakmicu. Nogomet me, uz rukomet, jako zanima - rekao je Polančec.

Što se tiče same igre, domaći su zaslužili barem bod. Imali su nekoliko velikih prilika, no gosti su na vratima imali raspoloženog Žilića. Trenutak odluke bio je Sharbinijev udarac koji je bio toliko precizan da Vranjić, koji je zbog ozljede zamijenio Šarliju, ništa nije mogao. Nakon pogotka domaći su krenuli na sve ili ništa, no nisu uspjeli izjednačiti.

Zanimljiva situacija bila je i uoči utamice. Naime, na zagrijavanju se ozlijedio glavni sudac Edi Trivković pa je utakmicu, i to bez većih pogrešaka, sudio Edi Šunjić, koji je došao kao četvrti sudac.

Preuzeto s Večernjeg lista.

100 lica alkohola

Klikni za veću sliku

Hvala Coberu za vic

Polagali Mujo i Haso geografiju u Titino doba, Haso polozio i na
vratima ga pita Mujo:

Sto te bolan pit'o?
Rijeke Jugoslavije. Pa koje su, ja ne znam ni jednu?
Samo se sjetis cigara: Drina, Drava, Morava. Ude Mujo i profesor ga pita:
Sto si ucio? Paa... ponavljao sam rijeke Jugoslavije.
Dobro, pa hajde nabroj ih. Drina, Drava, Morava.
Dobro, odlicno, a hajde sada nabroji jos neku, ali stranu?
Kent, Winston, Marllboro, Dunhil, West...

Sv. Ilija

Sutra 20.07. blagdan je Sv. Ilije, u Motikama se taj da okupljalo mnoštvo na Durbića brdu kraj kapelice ispod zvonika. Nadam se da će se i ove godine okupiti dio motičana. Stoga tko god ima slike sa mise neka pošalje da ih objavimo za sve naše raseljene.

Svim koji slave Sv. Iliju kao svog zaštitnika, želim sretani imendan.

Danas slavimo u Bosni, Hercegovini i Slavoniji mnogo štovanoga sveca. On je i glavni zaštitnik đakovačke ili bosanske biskupije te crkvene provincije Bosne-Hercegovine. On je u Starome zavjetu vatreno revnovao za vjeru u jednoga pravoga Boga Jahvu. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači "Jahve je moj Bog", a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i borio. Knjiga Sirahova ovako sažima i hvali tu Ilijinu borbu:
"I usta prorok Ilija kao oganj, riječ mu plamtjela kao buktinja. On je na njih donio glad i revnošću je svojom umanjio njihov broj. Po riječi je Božjoj nebo zatvorio i tri puta oganj s neba sveo.

Kako li si strašan bio, Ilija, u čudesima svojim! I može li se itko dičiti koliko ti? Podigao si mrtva od smrti i iz Podzemlja po riječi Svevišnjeg. Bacio si u propast kraljeve i vukao odličnike s odra njihova. Na Sinaju si čuo ukore i sud osvetni na Horebu. Pomazao si kraljeve osvetničke i proroka sebi za nasljednika, podignut si bio u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima. Određen si u prijetnjama budućim da umiriš srdžbu Božju prije no što ona provali, da obratiš srca otačka sinovima i da obnoviš plemena Jakovljeva. Blago onomu koji će te vidjeti i onima koji su usnuli u ljubavi, jer i mi ćemo posjedovati život" (Sir 48,1-11).

Inače je djelovanje proroka Ilije opširno opisano u Prvoj i Drugoj knjizi Kraljeva: 1 Kr 17,1 do 2 Kr 1,18 i 2 Kr 2,1 do 13,25. Prvi se odlomak naziva Ilijin, a drugi Elizejev ciklus.

Ilija je bio rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijac. Živio je i djelovao u Sjevernom ili Izraelskom kraljevstvu u IX. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ohozije. Borbu s bezbožnim Ahabom i njegovom ženom Jezabelom sam prorok Ilija najbolje izriče nalazeći se na Božjoj gori Horebu. Na Jahvin upit zašto je tamo došao, prorok odgovara: "Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život" (1 Kr 19,10). U tim je riječima sav Ilija. One izriču njegovo proročko poslanje u jednom veoma teškom razdoblju povijesti izabranoga naroda.

Tajanstveni je Ilijin završetak u Drugoj knjizi Kraljeva opisan ovako: "Evo što se dogodilo kad je Jahve uznio Iliju na nebo u vihoru. Ilija i Elizej pošli iz Gilgala. I reče Ilija Elizeju: 'Ostani ovdje, jer me Jahve šalje do Betela.' Elizej odgovori: 'Života mi Jahvina i tvoga: ja te neću ostaviti!' I siđoše do Betela. A proročki sinovi koji su boravili u Betelu, iziđoše Elizeju u susret i rekoše mu: 'Znaš li da će danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznad tvoje glave?' On reče: 'I ja to znam; tiho!' Ilija mu reče: 'Elizeju! Ostani ipak ovdje, jer me Jahve šalje do Jerihona.' Ali on odgovori: 'Života mi Jahvina i tvoga: ja te neću ostaviti!' I uđoše u Jerihon. Proročki sinovi, koji su živjeli u Jerihonu, priđoše Elizeju i rekoše mu: 'Znaš li da će danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznad tvoje glave?' On reče: 'I ja to znam; tiho!' Ilija mu reče: 'Ostani ipak ovdje, jer me Jahve šalje do Jordana.' Ali on odgovori: 'Života mi Jahvina i tvoga: ja te neću ostaviti!' I tako pođoše obojica. I pedeset proročkih sinova pođe i zaustavi se podalje, dok su se njih dvojica zadržala na obali Jordana. Tada Ilija uze svoj ogrtač, smota ga i udari njime po vodi, a voda se razdijeli na suhu. A kad prijeđoše, Ilija će Elizeju: 'Traži što da ti još učinim prije nego što budem uznesen ispred tebe?' A Elizej odgovori: 'Neka mi u dio padne obilje tvoga duha!' Ilija odgovori: 'Mnogo tražiš: ako me budeš vidio, kad budem uznesen ispred tebe, bit će ti tako; ako pak ne budeš vidio, neće biti.' I dok su tako išli i razgovarali se, gle: ognjena kola i ognjeni konji stadoše među njih, i Ilija u vihoru uziđe na nebo. Elizej je gledao i vikao: 'Oče moj, oče moj! Kola Izraelova i konjanici njegovi!' I više ga nije vidio. Uze tada svoje haljine i razdera ih nadvoje. I podiže Ilijin plašt, koji bijaše pao s njega, te se vrati i zaustavi se na obali Jordana. Uze onda Ilijin plašt i udari po vodi govoreći: 'Gdje je Jahve, Bog Ilijin?' I kad udari po vodi, ona se razdijeli na dvije strane, i Elizej prijeđe" (2 Kr 2,1-14). Iz toga opisa staro je židovsko vjerovanje izvuklo zaključak da će se Ilija još jedanput pojaviti na zemlji prije "velikoga Jahvina dana". Neki sveti Oci i crkveni pisci misle pak da će to biti prije drugog dolaska Mesije, tj. prije sudnjeg dana.

Židovski povjesničar Josip Flavije u IX. knjizi svojih Židovskih starina ovako opisuje Ilijin završetak: "Ilija je iščeznuo između ljudi i nitko sve do danas ništa ne zna o njegovoj smrti."

U Rječniku biblijske teologije Xavier-Léon Dufour o Ilijinu svršetku piše ovako: "Božji čovjek tajanstveno nestaje pred očima svoje okoline uznesen 'u vihoru', 'u kolima Izraelovim i konjanicima njegovim', a njegov proročki duh ostao je u Elizeju da nastavi Božje djelo."

Kod Isusova preobraženja na Taboru u opisu trojice evanđelista-sinoptika uz Mojsija nalazimo i Iliju kao predstavnike zakona i prorokâ ili najznačajnije likove Staroga zavjeta.

Sv. Jakov u svojoj poslanici opisuje Iliju kao uzor uspješne molitve. "Mnogo može molitva pravednika ako je žarka. Ilija je bio čovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molio da ne bude kiše; i nije pala na zemlju tri godine i šest mjeseci. Zatim je ponovo molio, pa je nebo dalo kišu, i zemlja je donijela svoj rod" (Jak 5,16b-18).

Veoma značajno mjesto prorok Ilija uživa u židovskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi. Slično je i s kršćanskom predajom u djelima svetih Otaca. Spomenimo bar nešto iz otačke književnosti!

Sv. Atanazije u Životu sv. Antuna pustinjaka ističe jedno njegovo načelo: "Svi oni koji se zavjetuju na pustinjački život moraju uzeti kao pravilo i kao zaštitnika velikog Iliju te u njegovim djelima kao u ogledalu vidjeti kakvo treba da je i njihovo vladanje."

Sv. Ivan Zlatousti u jednom govoru ovako veliča Ilijino siromaštvo: "Ilija ništa nije imao pa ga ništa nije ni priječilo da se uspne na vrh kreposti; on je ocean bez granica."

Sv. Izidor Iliju naziva "velikim svećenikom i prorokom". Njegovo svećeništvo izvodi iz žrtve što ju je prorok prinio Jahvi.

Sv. Ambrozije Iliju naziva "pročelnikom proroka".

Sveti Oci drže da Ilija nije umro, no da će ipak umrijeti skupa s Henohom na koncu vremena boreći se protiv Antikrista.

Snažni monaški pokret u IV. stoljeću gledao je u Iliji svoj uzor, osobito u njegovoj uzdržljivosti, siromaštvu, boravku u pustinji, postu i molitvi. Zato su ga nazivali čak: "Naš poglavica".

Štovanje je svetog Ilije, kao i inače starozavjetnih svetaca, veoma rašireno u istočnim Crkvama. Na Zapadu ga veoma štuju karmelićani. Njegov se blagdan u njihovu misalu prvi put pojavio godine 1551.

Hodočasnici u Svetu zemlju sjećaju se svetog Ilije naročito na brdu Taboru i Karmelu. Svake godine 20. srpnja mnoštvo hodočasnika dolazi na brdo Karmel, a među njima ima kršćana raznih obreda, ima Židova i muslimana. "Svi se oni raznim prijevoznim sredstvima ili pješice uspinju te okupljaju oko samostana sestara bosonogih karmelićanki da izvrši svoje zavjete, da krste djecu, a nadasve da proroku u čast pjevaju i plešu. Iz samostanskog dvorišta odjekuje žamor kao na kakvom velikom sajmu; sav taj svijet, tako raznolik, svake se godine ujedinjuje u Ilijino ime, a on i dalje vrši na njih svoj čarobni utjecaj te u njihovu životu i vjerovanju ima tako živ udio" (Francesco Spadafora).

U slavenskom pučkom vjerovanju, što je prisutno i u našim krajevima, Ilija zapovijeda gromovima i kiši, pa se čak i naziva "Ilija gromovnik". Daleko je vrjednije od toga shvaćanja pogled na velikog starozavjetnog proroka u duhu onoga što nam o njemu govori Božja objava.

40. Redovno zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

Banjaluka, 14. srpanj 2007.

U Banjoj Luci je od 12. do 14. srpnja 2007. održano 40. redovno zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića.
Biskupi su se sa zahvalnošću u molitvi posebno sjetili iznenada preminulog vlč. mr. Joze Tomića, bivšeg generalnog tajnika BK BiH.
Domaći biskup mons. Franjo Komarica u svojoj pozdravnoj riječi upoznao je biskupe s aktualnom situacijom u svojoj biskupiji u kojoj još uvijek nedostaje više od 95% prognanih i izbjeglih katolika što je veoma zabrinjavajuće za budućnost Katoličke Crkve u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Naveo je i neke od odgojno-obrazovnih projekata koje biskupija ostvaruje u Bihaću i Livnu te neke socijalne projekte zbrinjavanja najugroženijih na području banjalučke regije.
Predsjedavajući kardinal Puljić, uvodeći u rad zasjedanja, osvrnuo se na najvažnije događaje u našoj domovinskoj Crkvi. Između ostalog spomenuo je i obećavajuću akciju Tjedna solidarnosti koju je pokrenula Hrvatska biskupska konferencija i Caritasi HBK i BK BiH. Osvrnuo se i na aktualnu političku situaciju u zemlji s posebnim osvrtom na zabrinjavajuće pomanjkanje jednakopravnosti sva tri naroda na području cijele BiH i još uvijek razjedinjenog političkog korpusa hrvatskog naroda u BiH te otuđivanje crkvene nacionalizirane imovine.
Biskupe je pozdravio, u ime Svetog Oca Pape Benedikta XVI., apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Alessandro D'Errico. U radu zasjedanja sudjelovali su, osim članova BK, predstavnici Hrvatske biskupske konferencije mons. Marin Srakić, biskup đakovački ili bosanski i srijemski; Slovenske biskupske konferencije mons. Andrej Glavan, biskup novoosnovane biskupije Novo Mesto; i Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Beogradu, mons. Ilija Janjić, biskup kotorski. Gosti su članove BK BiH izvijestili o aktualnostima iz svojih Biskupskih konferencija.
Osvrnuvši se na provedbu zaključaka s proljetnoga zasjedanja, biskupi su saslušali izvješća svojih delegata na raznim međunarodnim susretima tijekom prošlih mjeseci. S obzirom na izvješće s Konferencije Europskog Caritasa o HIV/AIDS-u, koja je u travnju 2007. godine održana u Kijevu u Ukrajini, razgovarali su o mogućnosti većeg uključenja Caritasa BK BiH u taj projekt.
Usvojili su revidirane Pravilnike Tajništva, Komisija i Vijeća Biskupske konferencije BiH.
Upoznali su se sa zakonskim aktima o zdravstvenom i mirovinskom osiguranju vjerskih službenika na području države određujući da se u katoličkom smislu imaju smatrati „vjerskim službenicima“ osobe sa svetim redom i doživotnim zavjetima.
Biskupima su predočene smjernice Papinskoga vijeća za pastoral selilaca i putnika s obzirom na pastoral ulice odnosno korisnika cestovnoga prometa, zatim na pastoral žena i djece ulice te beskućnika. Odlučili su da će svaki na području svoje biskupije sa svojim suradnicima razmotriti aktualnu situaciju i potražiti moguća rješenja.
Prihvatili su novoizrađeni plan i program pastoralne (VI.) godine za svećeničke kandidate na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji.
Saslušavši izvješće o Prvom susretu hrvatske katoličke mladeži u BiH u Gospinu svetištu Komušina-Kondžilo, ocijenili su da je organizacija i odvijanje susreta ispunila očekivanja te izriču zahvalu organizatorima i sudionicima. O datumu i mjestu održavanja sljedećeg susreta predviđena za 2009. godinu, biskupi će odlučiti na jednom od idućih zasjedanja.
Prateći izvješće s Međunarodnog kongresa u povodu 50. obljetnice misijske enciklike „Fidei donum“ te nedavno održana susreta u Banjoj Luci hrvatskih misionara i misijskih animatora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, biskupi su istaknuli svoju obvezu i dalje buditi svijest o potrebi misija i podržavati one koji žele poći u misije.
Poseban program na ovom zasjedanju bio je predviđen za susret biskupa s članovima Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica u Bosni i Hercegovini: dvojice franjevačkih provincijala fra Mije Džolana iz Sarajeva i dr. fra Ivana Sesara iz Mostara te poglavarica: s. Marine Piljić, provincijalne glavarice Služavki Maloga Isusa Sarajevske provincije i predsjednice Konferencije, s. Celine Vidak, provincijalne glavarice Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije, s. Jelenke Puljić, provincijalne glavarice sestara franjevki Mostarske provincije, i s. Korone Cigić, provincijalne glavarice sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog Bosansko-hercegovačke provincije.
Biskupi i redovnički poglavari i poglavarice razmotrili su temu karizmatskih pokreta o čemu je uvodnu riječ imao biskup banjalučki mons. Franjo Komarica, predsjednik Vijeća za laike. Osvrnuo se na pojavu karizmatskih pokreta i duhovnih seminara kao i na Neokatekumenski put na području BiH te iznio konkretne kriterije i sugestije. U razmjeni mišljenja i iskustava biskupi i predstavnici redovništva složili su se da karizmatski pokreti i duhovni seminari trebaju izričito odobrenje mjesnoga biskupa, a svaki biskup treba o tome upoznati svoje župnike i druge pastoralne djelatnike u biskupiji. Također su naglasili potrebu svestranijeg informiranja pastoralnih djelatnika o stavu crkvenog učiteljstva s obzirom na razne vrste karizmatskih pokreta te o njihovoj dužnosti da pomognu svestranu izobrazbu i vjernički odgoj vjernika laika. Biskupi su zaključili da će u svojim biskupijama dati konkretne smjernice. Na zamolbu pojedinih katoličkih društava da im Biskupska konferencija odobri statute i uspostavu, biskupi su zaključili da treba najprije odobriti na razini biskupije.
Biskupi i redovnički poglavari i poglavarice također su razmotrili potrebu i mogućnosti većeg koordiniranja katoličkih medija na području Bosne i Hercegovine, a na temelju sažeta osvrta na katoličke medije u BiH koje je prezentirao pročelnik Vijeća za sredstva društvenog priopćivanja biskup Komarica. Istaknuli su važnu ulogu tih medija upravo u sadašnjoj situaciji u kojoj se nalazi Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini. Zaduženo je Vijeće da čim prije upriliči susret svih urednika katoličkih medija na razini BiH te da s njima dogovori intenzivniju konstruktivnu uvezanost vjerskoga i duhovnog sadržaja njegujući zajedništvo u različitosti svojih ponuda. Također je izražena želja da se poradi na osnivanju društva katoličkih novinara BiH.
Biskupi su odlučili da se svakoj biskupiji prepušta mogućnost organiziranja hodočašća u austrijsko marijansko proštenište Mariazell, 7. i 8. rujna 2007., u povodu dolaska Pape Benedikta XVI. za 850. obljetnicu Gospina svetišta.
Biskupi će sudjelovati na proslavi sv. Bonaventure, zaštitnika Banjalučke biskupije i katedrale, 14. i 15. srpnja koje završava svečanim Misnim slavljem 15. srpnja u banjalučkoj katedrali.

Luka Josipović 4. rođendan

Nikolina, Petar, Matej i Luka Josipović

















Matej i Luka Josipović






















Luka i baka Božana

A ovo se moze svatit kao: šef ima viši položaj ili je veći seronja...

Inicijativa za vraćanje predratnih naziva ulica

13.07.2007
Udruženje građana "Bošnjačka zajednica kulture", ponovo je ove godine pokrenulo inicijativu za vraćanje predratnih naziva ulicama, trgovima i naseljima.
O tome će prema riječima Muhameda Kulenovića, predsjednika "Zajednice udruženja građana Banjaluka", biti raspravljano i na ovogodišnjim "Danima banjalučke dijaspore", koji su počeli sinoć.
"Ponovo smo pokrenuli inicijativu za vraćanje naziva na predratni nivo, naši prijedlozi su bili prihvaćeni od strane Komisije za utvrđivanje prijedloga imena naselja, ulica i trgova još 2004. godine i taj prijedlog je trebao ići na Skupštinu grada, međutim do danas ništa nije riješeno", rekao je Fuad Balić, predsjednik "Bošnjačke zajednice kulture".
Trenutno, kaže Balić, od 461 ulice u gradu, nazive iz srpske kulturne baštine i srpskog korpusa ima 338 ulica. Iz bošnjačke istorije i baštine tri, hrvatske kulturne istorije 20, a ostalih 100 naziva su geografski toponimi.
"Analiza 403 ulice iz 1979. godine pokazala je da su Bošnjaci imali 81 ulicu, Hrvati 55, Srbi 114, a iz drugih republika i geografskih imena 153 ulice", precizirao je Balić.
Prema riječima Mile Gromilić, predsjednice Komisije za utvrđivanje prijedloga imena naselja, ulica i trgova, pri Administrativnoj službi grada, prijedloge koje dobiju upućuju Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i oni odlučuju da li će se prijedlog prihvatiti.
Svi prihvaćeni prijedlozi potom se iznose na Skupštinu grada.
"Rad Komisije je multietnički i služi svim narodima koji žive u RS, a inicijativa koju su uputili iz "Bošnjačke zajednice kulture", biće uvrštena na listu i razmatrana kad dođe na red", kazala je Gromilićeva, dodajući da su trenutno prioritet ulice koje uopšte nemaju nazive.

Pa ti parkiraj iza čoška

Hvala Coberu...

Rijeka Vrbanja umire

Rijeka Vrbanja koja je nekad privlačila brojne kupače od onih najmlađih do starijih danas je prepuna otpada i otrova, a nadležni ne čine dovoljno na sankcionisanju odgovornih za njeno zagađenje - tvrde ekolozi."Odgovorno tvrdim da je rijeka Vrbanja zagađena i da ukoliko se nešto ubrzo ne preduzme posljedice mogu biti pogubne. Naša pretpostavka je da je od ušća rijeke do Kotor Varoša postavljeno oko hiljadu cijevi iz septičkih jama. Da se dnevno u rijeku izlije samo litar fekalija to je hiljadu dnevno ali, nažalost, u pitanju su mnogo veće količine", rekao je za banjalučki "Fokus" Mile Petrušić iz udruženja "Eko-ušće".Najveći zagđivači su, kaže on, okolne firme. Navodi "Proleks", "Celeks", "Laki ledera", radni dio "Incela" kao i individualni zagađivači. Petrušić smatra da je Vrbanja zapostavljena i da se ne vodi dovoljno računa o njenoj zaštiti. Potkrepljuje to podatkom da je prije deset mjeseci u Zelenom viru u zemlju ugrađen kompresor za prečišćavanje koji još nije u funkciji, jer nije priključena električna energija. "To sve govori. U "Celeksu" nam kažu da je boja koju ispuštaju ekološki bezbjedna. Molim vas lijepo, ako je bezbjedna neka je oni sipaju u svoje kade, pa neka se kupaju u njoj. Iste te hemikalije za koje zagađivači tvrde da nisu štetne uništavju biljni i životinjski svijet i truju našu djecu" kategoričan je Petrušić. Njegovo mišljenje dijeli i Milorad Dokić iz udruženja "Vrbanjski biseri" iz Čelinca. Vrbanja je, tvrdi on, zagađena do te mjere da se, kako kaže, ni prst u rukavicama ne smije staviti u vodu. "Prošle godine za dva dana više od dvadesetero djece koja su se kupala je oboljelo od istih simptoma, na sreću nije bilo većih posljedica. Ali zar trebamo čekati da se nešto desi da bi reagovali", pita se Dokić.Pitanje šta se preduzima na zaštiti i sanaciji vodotoka rijeke Vrbanje upućeno je i Vladi RS, podsjeća Dokić. Nakon toga je, kaže, Uprava za inspekcijske poslove dobila nalog da snimi stanje i obavijesti Vladu o tome. Ovo je bio povod i za održavanje sastanka krajem juna na kojem su prisustvovali republički vodoprivredni i ekološki inspektori, predstavnici Instituta za zaštitu, "Eko ušća" i "Vrbanjskih bisera". - Tom prilikom su - ističe on, utvrđeni izvori zagađivača među kojima su privredni subjekti koji se nalaze uzvodno, zatim gradske otpadne vode, te konstatovano da opštinski i republički organi moraju češće vršiti kontrolu zagađenosti kao i preduzimati represivnije mjere protiv zagađivača. Dokić i Petrušić su istrajni da se bore za Vrbanju, kažu da to čine iz čiste ljubavi prema prirodi. Spremni su da pokrenu i peticiju, a ako bude potrebno obratiće se za pomoć i međunarodnoj zajednici.

Hrvatski iseljenici iz Australije u prvom pohodu središtu Banjalučke biskupije

Banjaluka, 10. srpanj 2007.


U utorak, 10. srpnja 2007. na svom putovanju od Zagreba u Sarajevo pohodila je grupa od 43 australska Hrvata, većinom mladića i djevojaka članova KUD „Lado“, središte Banjolučke biskupije. Bio je to uopće prvi put da je jedna tako velika skupina hrvatskih iseljenika iz daleke Australije pohodila Banjolučku biskupiju. Oni su stigli iz Hrvatske katoličke misije sv. Ante Padovanskog Geelong-Ballarat-Mildura u Australiji, koju vodi svećenik splitsko-makarske nadbiskupije vlč. Stjepan Gnječ. Među njima je bilo i nekoliko bračnih parova i njihove djece iz župa Banjolučke biskupije Sanski Most, Ivanjska i Sasina.
Hrvatska katolička misija u Geelongu sa svojim župnikom vlč. Gnječom odazvala se pozivu Hrvatske biskupske konferencije i prikupljala novčanu pomoć za dvije teško nastradale župe Banjolučke biskupije Sasinu i Sanski Most. Do sada su prikupili 26.576,00 australskih dolara kao pomoć spomenutim župama. Simboličan ček na tu svotu, potpisan od vlč. Gnječa te Matka Iličića i Franje Šarčevića, predala je u ime svih gđa Ivanka Iličić, rodom iz župe Sanski Most. Dolazak dragih gostiju dočekala su zvona banjolučke katedrale, a njihov ulazak u katedralu zvuci katedralnih orgulja. Nakon zajedničke pjesme i molitve u katedrali, kratkog pozdrava i tumačenja biskupa domaćina mons. Franje Komarice svi su se okupili u kapelici bl. Ivana Merza i tu obavili kratku pobožnost otpjevavši i geslo blaženog Ivana: „Katolička vjera životno je zvanje moje“.
Nakon okrjepe u Biskupskom Ordinarijatu biskup Komarica je upoznao prisutne s aktualnim izazovima katolika Hrvata u Banjolučkoj biskupiji i Bosni i Hercegovini, potaknuvši ih da „budu vjerodostojni svjedoci o pravu i dužnosti Hrvata katolika Bosne i Hercegovine da se trude oko bolje budućnosti i njih i njihovih potomaka kao i svih drugih ljudi i naroda kojima je Bosna i Hercegovina domovina“.
Predstavnik cijele skupine i član Hrvatskog svjetskog kongresa prof. Ivan Škatulja zahvalio je dirljivim riječima biskupu Komarici i njegovim suradnicima „za sve dobro što su proteklih 15-ak godina učinili za ovdašnje Hrvate katolike, ali i za mnogobrojne druge ljude“ i obećao da Hrvati iz Australije neće lako zaboraviti rodni kraj ni svoj narod, ne samo u Hrvatskoj nego i u Bosni i Hercegovini. Obećao je da će s istim Kulturno-umjetničkim društvom „Lado“ iz njihove župe ponovno doći u „stari kraj“ i svakako pohoditi Banju Luku te održati koncert pjesama i plesova, kao što su to ovaj put planirali u više mjesta Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uručio je biskupu simboličnu pomoć i darove nazočnih, a biskup je uzvratio riječima zahvale i prigodnim poklonima svakom pojedinom članu grupe i posebnom „Zahvalnicom“ HKM Geelong i njenom župniku vlč. Stjepanu Gnječu.

Nema do Bosne

Ma nema euro putokaza dok to Bosanci ne naprave. U Europi sve neki ne razumljivi znakovi, a vidi kako radi masta i svi razumiju. Hvala Coberu za sliku.

U potrazi za duhovnim iskustvom

Banjaluka, 3. srpanj 2007. (TABB)



U utorak 03. srpnja održano je na Europskoj akademiji u Banjoj Luci predavanje na temu: “Pitanje duhovnog iskustva u religioznim ponudama izvan i unutar kršćanstva“. Predavač je bio prof.dr. Milan Špehar s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Rijeci. Ovim predavanjem Europska akademija završava svoja predavanja u prvom polugodištu, a nakon ljetne pauze u drugoj polovici kolovoza slijedi nastavka predavanja.
Profesor Špehar polazi u svome izlaganju od premise da je čovjek religiozno biće i da čovjek u potrazi za odgovorima često prihvata razne druge stvari kao zamjenu za svoju religioznost. Najbolji primjer takve pseudoreligioznosti, koja se pogotovo može javiti u religijama objave, jeste pseudo-vjerovanje na principu ja ću Tebi toliko molitava a Ti ćeš meni toliko udijeliti. „Moguće je da se moljenje krunice ili devetice pretvori u oblik pseudoreligioznosti gdje se Bog poistovjećuje s automatom u koji se ubaci novac a on treba da izbaci ono što ja tražim.“
Svjedoci smo tendencije globalizacije, ne samo društva nego i religije, što se očituje u sinkretističkim strujanjima unutar New age-a te u tendenciji globalizacije etničkih načela. Kao što se kršćanstvo u svojim počecima suočilo s grčkom kulturom, s njom ušlo u dijalog i izreklo se koristeći kategorije te kulture, tako danas postmoderna kultura zasigurno predstavlja izazov za kršćanstvo i poziva ga na vlastitu reinterpretaciju i oživljavanje u suočenosti s novom kulturom i postulatima postmodernoga čovjeka. Promjene koje donose opći napredak i slobodno kretanje ljudi i ideja traže pronalaženje novih putova kako bi se staro i nepromjenljivo Evanđelje na svjež i razumljiv način moglo donijeti „novom“ čovjeku u „novom“ vremenu.
Profesor Špehar na kraju svoga izlaganja zaključuje da je za istinsku duhovnost potrebno mnogo askeze te da kršćanstvo nudi, i izvan svojih uobičajenih okvira, mnogo toga te da nije potrebno uputiti se na nesiguran put potrage za duhovnom iskustvom izvan tih okvira. Pogotovu kada se ne zna kuda nas taj put može odvesti a postoje mnogi koji su spremni iskoristiti čovjeka a zatim ga odbaciti.

Novi magistar iz naše župe

Mr. fra Božidar Blažević, da dobro ste pročitali: magistar. Danas je u prostorijama Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof.dr.sc.Stjepan Baloban-predsjednik; prof.dr.sc.Ante Sikavica-mentor i član; te dr.sc. Mislav Ante Omazić - član povjerenstva, naš župljanin fra Božo obranio magistarski rad na temu: „Utjecaj ekonomskih i socijalnih čimbenika na ovisnosti o drogama".
Na samom početku predsjednik povjerenstva Stjepan Baloban pozdravio je sve nazočne uz riječi divljenja za velik broj gostiju, prijatelja i rodbine fra Bože. Mentor Ante Sikavica, profesor i predavač na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu također je bio vidno zadovoljan ambijentom i organizacijom, napomenuvši da u svojih 30-tak godina rada nije bilo većeg skupa za ovaj povod. Svojim posjetom i nazočnošću izrazili su zahvalu i ponos fra Božini roditelji, braća, sestre i njihova djeca. Rodbina, susjedi, župljani (čak je i Gigo stigao iz Motika), prijatelji, kolege s magisterija, subraća fratri Provincije Bosna srebrna, direktor Caritasa HBK Ivan Milovčić, predstavnici medija, Ivan Mikulić i Ivo Šeparović koji su uvijek spremni zapjevati, pa je tako bilo i ovaj put uz piće i „mezu".

Još malo o samom programu. On je novost na katoličkim učilištima kod nas. Njegov pun naziv je: Poslijediplomski specijalistički studij - Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje. Program se izvodi na KBF-u u Zagrebu uz tijesnu suradnju s Ekonomskim fakultetom čiji su profesori predavači, a i mentori kako vidimo. S obzirom na fra Božino bogato iskustvo i dosadašnji rad, nije iznenadila snažna motivacija za studiranje i savladavanje predviđenog programa koja je danas bila okrunjena ocjenom: odličan 5. On je prva generacija studenata, a treći po redu koji je završio ovaj studij i prvi u BiH s ovom titulom.

Našem župljaninu, bivšem župniku Okučana i sadašnjem župniku Motika i magistru želimo u budućim zadaćama i izazovima puno uspjeha i Božjeg blagoslova, te korist za Crkvu i narod uz primjenu stečenih znanja. Zahvaljujem fra Boži na ustupanju materijala kojim je prezentirao svoj magisterij danas. Možete ga skinuti OVDJE .

Val turista kreće prema Jadranu

NA ULAZU u Hrvatsku na graničnom prijelazu Macelj nalazi se nekoliko kilometara duga kolona koja se proteže sve do Maribora. To je samo dio prometnih gužvi koje čine današnji dan obilježen dolaskom najvećeg ovogodišnjeg turističkog vala u našu zemlju.

Na Macelju je otvoreno svih 5 ulaza kroz koje vozila neprestance prolaze još od petka. Samo do ponoći na tom graničnom prijelazu u Hrvatsku je ušlo oko 30 tisuća putnika. Za prolazak prosječno se čeka pola sata, a jednak intenzitet prometa očekuje se tijekom cijelog dana.

Na autocesti A1 Zagreb-Split, ispred tunela Sveti Rok, oko 13.50 sati kolona vozila bila je duga oko 10 kilometara u smjeru Zagreba, a četiri i pol kilometra u smjeru Splita. Na naplatnim postajama Lučko kolone su u oba smjera, posebice prema Zagrebu, gdje je kolona duga oko pet kilometara.

Na naplatnim postajama Lučko kolona je vozila u smjeru Zagreba no nema dužih čekanja. Na Jadranskoj (D8) i Ličkoj (D1) magistrali zbog velikog broja vozila mogući su zastoji i kolone, priopćeno je iz HAK-a oko 14 sati.

Pojačan je promet osobnih vozila na trajektnim lukama Brestova, Valbiska, Jablanac, Porozina, Mišnjak, Prizna te u trajektnim lukama Split i Zadar.

U splitskoj trajektnoj luci promet je cijelog prijepodneva pojačan, no gužvi i zastoja nema. Procjenjuje se da će samo danas Jadrolinija prema srednjodalmatinskim otocima prevesti 54.000 putnika i 4.400 vozila.

Stižu Talijani, ali najviše je Čeha, Slovaka, Slovenaca, Nijemaca i Austrijanaca. Jadrolinija će samo danas imati 37 redovitih polazaka, a najviše se putuje na Hvar i Brač

Stoga bih svim koji kreću na put prvenstveno poselio svako dobro u putu i da izbjegnu gužve. naravno lijep provod u Ljepoj našoj...